Da li je Obrenovac stvarno Beograd?

Od Malog Požarevca u opštini Sopot  do Drena u Obrenovcu, od Jagnjila u Mladenovcu do Dunavca, naselja na levoj obali Dunava. Od sela Prograr u Surčinu do sela Čibutkovica u Lazarevcu. Sve je to teritorija grada Beograda.

Nije teško razumeti zašto neko ko živi u nekoj od “prigradskih” opština neće kazati da je Beograđanin. Iako to formalno jeste. Svako će pre kazati da je iz Mladenovca, Lazarevca, Obrenovca. Tu geografija igra presudnu ulogu.

Obrenovac je na primer uključen u zajednicu beogradskih opština od 1957. godine. Preko 60 godina grad to nije kapitalizovao. A možda nije ni hteo.  Obrenovčani danas nemaju nikakvu identifikaciju sa gradom Beogradom.  U kontekstu raspisanih gradskih izbora ovo pitanje ponovo postaje interesantno.

Nekada je Obrenovac, zajedno sa ostalim udaljenim opštinama, bio prigradska opština. Onda se promenom Statuta grada Beograda od 2008. godine taj status “prigradska opština” gubi,  ali i deo nadležnosti koje je to “prigradski” nosilo. Tokom 2015. godine formirana je Komisija za izradu Nacrta odluke o promeni Statuta grada Beograda, a donešenje novog  Statuta je najavljeno posle izbora za Skupštinu grada. Ideja iz 2008. godine je bila da se sve opštine izjednače, dok se ideje u vezi sa promenom Statuta grada Beograda iz 2015. godine vezuju za decentralizaciju i veću nadležnost rubnih opština Beograda.

Nažalost ne posotji objavljen pisani dokument koji analizira kako bi bilo da je Obrenovac jedinica lokalne samouprave, nezavisan od Beograda, kako je sada i kako bi bilo kada bi u okviru grada imao veću autonomiju. Pitanje nezavisnosti Obrenovca je česta teme za vreme lokalnih izbora, čak i neke političke partije i grupe građana zagovaraju da se Obrenovac kao opština otcepi od Beograda.

Poslednjih 28 godina sve vreme na vlasti u Obrenovcu su političke partije koje zagovaraju da Obrenovac ostane deo grada, računajući da je grad Beograd zlatna koka i da ne be trebalo istu napuštati.

Grad Beograd ima nadležnosti nad obrazovanjem, saobraćajem, dečijom zaštitom, javnim prevozom, zdravstvom, socijalnom zaštitom itd. Grad sve te svoje nadležnosti i finansira. Što znači da su Dom zdravlja, odeljenje Centra za socijlani rad, škole, vrtići, javni prevoz itd. pod kapom grada.

Opština Obrenovac ima svoj urbanizam,  inspekcije, bavi se imovinsko -pravnim i stambenim poslovima, ima svoje finansije, ali i svoja komunalna preduzeća. Za razliku od opština u centru Beograda, gde se komunalnim poslovima bave gradska komunalna preduzeća, rubne opštine imaju svoja javna preduzeća. U slučaju Obrenovca to su posebna preduzeća u čijoj su nadležnosti:  vodovod i kanalizacija, toplovod, izgradnja grada, parking servis, zaštita životne sredine, poslovni prostor, zelenilo, pijace, groblja, čistoća, kultura i sport.

Sve je toliko prekomplikovano, da se retki poznavaoci prilika mogu snaći u različitim i isprepletenim nadležnostima. Od urbanizma i izgradnje, inspekcija, komunalne policije, do nadležnosti javnih preduzeća. Na primer u Obrenovcu “ne važi” Infostan, ni Gradsko stambeno preduzeće, gomila gradskih odluka sa druge strane važi i za Obrenovac, neke odluke imaju posebne delove za rubne opštine i sl.

Zagovrnici otcepljenja Obrenovca od Beograda kao glavni argument navode da bi Obrenovac kao samostalna opština bio dosta bogatiji,  zbog namenskog prihoda od naknade za zagađivanje životne sredine.  Kako Obrenovac nije jedinica lokalne samouprave, on u ovom trenutku kao gradska opština  ostvari prihod koji mu dodeli grad Beograd. Taj prihod je nekada bio 100%, a nekda 0% u zavisnosti od raspoloženja gradskih vlasti.  Po članu 85. Zakona o zaštiti životne sredine,  deo naknade u u visini od 40% pripada jedinici lokalne samouprave, odnosno gradu Beogradu. Što znači da ako zagađivač, Termoelektrana “Nikola Tesla” na ime zagađenja uplati Republici na ime naknade 100 dinara, 40 dinara automatski umesto u Obrenovac na čijoj teritoriji se nalazi elektrana, ide u grad Beograd. Tako je jer Zakon o zaštiti životne sredine ne prepoznaje gradsku opštinu već jedinicu lokalne samouparve, što je u slučaju Obrenovca  grad Beograd.

U kontekstu izbora za odbornike Skupštine grada Beograda zanimljvo za analizu je koliko su rubne opštine uopšte zastupljene i sa kojim brojem odbornika?  Ili koliko su stanovnici rubnih opština zastupljeni u izvršnoj vlasti u Beogradu. U periodu od 2000. do 2018. godine, koliko ja znam iz Obrenovca su bila dva gradska sekretara i jedan zamenik, jedan član Veća i tri direktora gradskih  javnih preduzeća.

Jako korisna i interesantna bila bi i analiza prihoda i rashoda koje grad Beograd ima u odnosu na Obrenovac, kao rubnu opštinu. Korisni bi bili i rezultati istraživanja o tome kako Obrenovčani percipiraju grad Beograd. Voleo bih da vidim nekoliko predloga modela administartivne organizacije grada Beograda, koji uzimaju u obzir različite pomenute faktore, ali na kraju i trenunte  kapacitete opština.

Do tada, slušaćemo emotivne poruke lokalnih političara. I učestvovati na gradskim izborima bez jasnog uverenja da to sve ima smisla i da se nas tiče.

 

 

 

 

Comments

comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to Top